Sedmica pažnje na poremećaje prehrane

Objavljeno 22.2.2018.

 

Obilježavanje Svjetske sedmice skretanja pažnje na poremećaje prehrane u zadnjoj sedmici februara ima za cilj podizanje svijesti o problemima poremećaja prehrane. Ovom prilikom javnost se upozorava na najčešće posljedice nepravilne prehrane bilo da se radi o neadekvatnoj ili o prekomjernoj konzumaciji hrane. Savremeni način života podrazumijeva znatno smanjenje tjelesne aktivnosti, sjedilački način života s posljedicom smanjenog utroška energije.

Ovi faktori pridonose povećanju tjelesne mase pa se većina zemalja svijeta susreće s rastućim problemom pretilosti. Svjetska zdravstvena organizacija smatra pretilost globalnom epidemijom dvadeset prvog stoljeća i predviđa da će do 2025. godine 50% svjetske populacije biti pretilo. Povećana tjelesna masa, a osobito pretilost uz smanjenje tjelesne aktivnosti pridonose razvoju hroničnih nezaraznih bolesti povezanih s metaboličkim komplikacijama kao što su šećerna bolest tip 2 i dislipidemija, povišeni krvni tlak, bolesti srca i krvnih žila, uz povećanu učestalost javljanja nekih vrsta raka što povećava rizik za prijevremenu smrt. Spomenute bolesti, osim što imaju najveći pobol i smrtnost, bitno umanjuju radnu sposobnost stanovništva. Među uzrocima smrti koje je moguće spriječiti pretilost zauzima drugo mjesto, odmah iza pušenja.

Početnu dijagnozu poremećaja prehrane postavlja nadležni ljekar. Porodični ljekar ima važnu ulogu u ranom liječenju pacijenata koji boluju od poremećaja prehrane i najčešće su neskloni da posjete psihijatra. Vrlo je važna uspostava dobrog odnosa s pacijentom i porodicom u primarnoj zdravstvenoj zaštiti.

Anoreksija i bulimija su vrlo jasno definirane podskupine šireg spektra poremećaja: Anoreksija je poremećaj kod kojeg osobe imaju veliku želju postati (i ostati) što mršavije izbjegavajući unos hrane. Bulimija je poremećaj kod kojeg ne postoji kontrola nad unosom hrane, pa dolazi do prekomjernog konzumiranja izrazito kalorične i masne hrane do granica mučnine. Nakon prejedanja izbacuje se hrana povraćanjem ili upotrebom laksativa. Kompulzivno prejedanje je poremećaj u kojem osoba konzumira velike količine hrane, najčešće potajno, noću - kako bi se izbjegao osjećaj srama i osude. Za razliku od bulimije, nakon prejedanja ne dolazi do „čišćenja“ pa te osobe uz bolove u trbuhu, otežano disanje osjećaju mučninu od hrane koju su pojeli a koja neizbježno povećava tjelesnu masu. Najugroženija životna dob je od 10 do 30 godina.

 

2012 Dom zdravlja Bihac