Svjetski dan bubrega
Objavljeno 12.3.2015.
Svrha Svjetskog dana bubrega je podizanje svijesti o važnosti bubrega, organa koji ima ključnu ulogu u održavanju života, te širenje spoznaje o tome da su bubrežne bolesti česte, opasne i liječive. Ove godine Svjetski dan bubrega se obilježava 12.03.2015. godine sa motom: „Zdravi bubrezi za sve".
Bubrezi su smješteni uz stražnju stijenku abdomena, izvan peritonealne šupljine. U odrasla čovjeka masa svakog bubrega je oko 150 g a velik je otprilike kao stisnuta šaka. Bubrezi su izuzetno važni za naše zdravlje i kvalitetu života. Ne samo da oni čiste naš organizam nego i reguliraju krvni tlak, održavaju čvrstoću kostiju i stimuliraju stvaranje crvenih krvnih zrnaca koja nose kisik po tijelu. Iako klinička ispitivanja nisu dala odgovor koliki je potreban unos vode i tekućine tijekom dana smatra se da pijenje 1,5 do 2 litre vode dnevno znatno olakšava bubrežnu funkciju čišćenja štetnih produkata iz krvi. Važno je imati na umu da odgovarajući unos tekućine za svaku pojedinu osobu ovisi o mnogim faktorima ukljujući spol, fizičku aktivnost, klimatske uvjete, zdravstveno stanje, trudnoću i dojenje. Osobe s bubrežnim kamencima moraju piti i više!
Stručnjaci danas preporučuju 6 - 8 čaša dnevno tijekom cijele godine. Dnevni unos tekućine treba biti veći od količine koju izlučimo urinom i boja urina pokazuje kolika je koncentracija urina. Provjerite boju svoje mokraće. Treba biti svjetla, gotovo čista. Tamnožuta boja mokraće znači da trebate više tekućine.
Dugogodišnji povišen krvni tlak, osobito slabo ili nikako liječen, postepeno oštećuje najmanje krvne žile bubrega i onemogućava da bubrezi rade normalno. Povišen krvni tlak ne izaziva tegobe i ne upozorava bolesnika na potrebno liječenje dok ne napravi trajnu štetu na bubrezima, srcu, mozgu. Zbog toga što je hipertenzija bezbolna, česta i trajna, mnogi zanemare liječenje hipertenzije.
Gubitak bubrežne funkcije zbog kojeg se mora doživotno ići na dijalizu ili imati presađen bubreg, najčešće nastaje zbog šećerne bolesti. Bubrege (i druge organe) uništava i ona šećerna bolest koja prividno ne izaziva velike poteškoće, kod koje šećer u krvi ne mora biti jako povišen, koja se ne liječi inzulinom, pa čak i ona koja nije liječena tabletama.
Ateroskleroza (sužavanje arterija zbog odlaganja masnoće) uzrok je smanjenog dotoka krvi pa nastaje infarkt srca, moždani udar, puknuće aorte, odumiranje dijelova nogu koje treba amputirati. Sužavanje bubrežnih arterija onemogućava normalan rad bubrega, bubrezi se skvrče i na kraju potpuno zataje. I ova je bubrežna bolest nezamjetna i bezbolna, jedini znak je ponekad pogoršanje dugogoodišnje hipertenzije.
Bubrezi mogu propasti i zbog bolesti kojima su od početka zahvaćeni samo bubrezi. Glomerulonefritis je imunološka bolest koja može izazvati zatajenje bubrega. Policistična bubrežna bolest je najčešća od nasljednih bolesti bubrega. Bubrežni kamenci i prirođeni poremećaji bubrega, osobito udruženi s bakterijskim upalama mogu dovesti do propadanja bubrega.
Ako se oštećenje bubrega otkrije rano, primijenjuje se liječenje koje može usporiti, ili zaustaviti dalje oštećenje bubrega, ili čak popraviti štetu. Kronična bubrežna bolest i opasnost gubitka bubrežne funkcije može se otkriti u ranoj fazi pregledom mokraće i krvi. Osnovni cilj liječenja je smanjiti propuštanje bjelančevina u mokraću, izborom lijekova za krvni tlak kao i primijeniti sve druge mjere koje čuvaju bubreg.
