14. novembar - Svjetski dan dijabetesa

Objavljeno 14.11.2014.

 

Svjetski dan dijabetesa 2014. obilježava se prvu godinu uz poruku odabranu od Međunarodne Dijabetičke Federacije kao "Zdrav život i dijabetes" za 2014. - 2016. Odabrani slogan za ovu godinu je: “Zdrava prehrana počinje doručkom”.


Šećerna bolest ili dijabetes (lat. diabetes mellitus), poremećaj je povećavanja razine šećera u krvi žlijezde gušterače (pankreas), koji se dešava kada gušterača prestane potpuno ili djelomično proizvoditi hormon inzulin ili proizvedeni inzulin nije djelotvoran u organizmu. Dijabetes se označava kao nesposobnost tijela da pravilno metabolizira karbohidrate. Njegov glavni simptom je visoki nivo glukoze u krvi. U tom slučaju stanice ne dobivaju hranu potrebnu za život. Šećerna se bolest u početku liječi tabletama i dijetom, a kasnije i injekcijama hormona inzulina. Bolest je nasljedna, a vjerojatnost da će ju osoba dobiti (50%) povećava se ako je osoba pretila. Znaci šećerne bolesti su:

  • žeđanje i suhoću usta (polidipsija)
  • često i obilno mokrenje (poliurija);
  • umor/slabost;
  • zamagljen vid;
  • naglo mršavljenje;
  • trnci u stopalima;
  • slabo zarastanje rana;
  • pojačana glad;

 

 TIPOVI ŠEĆERNE BOLESTI

Zbog različite kliničke slike, danas razlikujemo nekoliko oblika (tipova) šećerne bolesti:

  • dječji dijabetes (od 0. do 14. godine)
  • juvenilni dijabetes (od 15. do 24. godine)
  • adultni dijabetes (od 25. do 64. godine)
  • tzv. "starački" dijabetes (od 65. godine do kraja života)

 

Doktori stručnjaci razlikuju još neke tipove šećerne bolesti:

  • endokrini dijabetes, u vezi sa bolestima žljezda sa unutrašnjim lučenjem (endokrine žljezde);
  • pankreatički ili pankreatogeni dijabetes, povezan sa bolestima gušterače (pankreasa);
  • jatrogeni dijabetes, koji nastaje kod osoba liječenih pojedinim vrstama lijekova;
  • jetreni (hepatogeni) dijabetes.

 

 

TIP1:

Tip 1 je najteži oblik šećerne bolesti i nastaje jer ćelije pankreasa (beta ćelije) u veoma maloj količini proizvode, ili uopšte ne proizvode inzulin. Može nastati u svim starosnim dobima, ali u najvećem broju slučajeva se sreće kod djece i omladine. Terapija inzulinom se primjenjuje od prvog dana. Stroga (samo) kontrola, dijeta i fizička aktivnost su obavezni dio terapije.

 

TIP 2:

Tip 2 je najrasprostranjeniji oblik šećerne bolesti, kako u nas, tako i u svijetu. Pankreas osoba oboljelih od tipa 2 proizvodi inzulin. Ali u nedovoljnoj količini, ili je organizam stvorio rezistenciju (imunitet) na hormon inzulina.

Sreće se kod svih uzrasta, ali u najvećem broju kod odraslih (preko 40. godine), gojaznih i osoba starije dobi. Savremeni način življenja i svakodnevni tempo veoma pogoduju razvoju ovog tipa šećerne bolesti. Terapija je kombinovana - samo dijeta, ili dijeta i oralni antidijabetici (tabletirani lijekovi), ljekoviti čajevi kao pomoćno sredstvo, u svim slučajevima uz umjerenu fizičku aktivnost. Ukoliko ova terapija ne pokazuje povoljne rezultate, primjenjuje se inzulinska terapija, sa mogućnošću uključivanja i oralnih antidijabetika.

 

DIJABETES U TRUDNOĆI

Ovaj latentni oblik šećerne bolesti je indiciran trudnoćom, tokom koje dolazi do promjene u hormonskoj ravnoteži žene, što može dovesti do poremećaja u izlučivanju inzulina i samim tim, povećane vrijednosti glukoze u krvi. Rizična grupa su žene starije od 25 godina, koje su bile gojazne i prije trudnoće, naročito one sa genetskim predispozicijama za razvoj bolesti. Obično se vrijednosti šećera stabilizuju po porođaju. Žene koje su oboljevale od dijabetesa u trudnoći mogu kasnije biti podložne razvoju TIPA 2.

 

KOMPLIKACIJE ŠEĆERNE BOLESTI

U akutne komplikacije dijabetesa spadaju:  dijabetesna ketoacidoza (DKA),  hiperglikemijska, hiperosmolalna, neketonskakoma (HHOK) laktičnaacidoza (LA) hipoglikemije

 

Hronične komplikacije

Nakon određenog broja godina s dijabetesom u nekih se ljudi razviju određeni karakteristični problemi s očima, bubrezima, živcima i nogama. Osjetljivost na srčane bolesti i visoki krvni tlak također je povećana. Dijabetes je bolest koja različito utiče na različite ljude. Ono što pak vrijedi za sve jest: što je bolji nadzor šećera u krvi, krvnog tlaka i lipida, manji je rizik od kroničnih komplikacija.

Vaskularne komplikacije su: mikroangiopatije, dijebetička retinopatija, dijebetička nefropatija, makroangiopatije, koronarnabolest, perifernavaskularna bolest, cerebrovaskularna bolest.

Nevaskularne komplikacije su: neuropatije, mononeuropatija, polineuropatija.

 

DIJABETIČKO STOPALO - je najčešća kronična komplikacija šećerne bolesti uzrokovana međusobnim djelovanjem vaskularnih (mikorangiopatija i makroangiopatija) inevaskularnihkomplikacija (neuropatija).

 

DIJAGNOZA

Dijagnoza šećerne bolesti postavlja se na osnovu mjerenja glukoze u krvi natašte i testa opterećenja sa 75g glukoze(OGTT).

 

LIJEČENJE

Nakon što se uspostavi dijagnoza dijabetesa, moderna klasična medicinska terapija sastoji se ili od oralnih hipoglikemičnih preparata ili od inzulina.

 

PREVENCIJA

Smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu (uz povećan unos voća i povrća, a smanjen unos masnoća i ugljenhidrata); povećati fizičku aktivnost, uz obaveznu dnevnu šetnju od 30 minuta; smanjiti izloženost stresu - provoditi  više vremena u prirodi na taj način povećavamo i fizičku aktivnost, jer nećemo biti vezani za sedartni način života (koji je vezan uz televizor, kompjuter i danas sve prisutniji pametni telefon.

 


 

2012 Dom zdravlja Bihac